Neradna nedjelja – za i protiv

Pravo na razdvajanje poslovnog od privatnog života, poštivanje tradicionalnih i općih ljudskih vrijednosti koje su važnije od kapitala, gušenje poduzetničkih sloboda – neke su od teza kojima su sudionici tribine Sučeljavanja održane 8. prosinca u Matici hrvatskoj argumentirali svoje stavove po pitanju rada nedjeljom, ili prava na slobodnu nedjelju. Tribina je održana na dan kada je u Hrvatskome saboru otvorena parlamentarna rasprava o Vladinu Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o trgovini po kojem bi, među ostalim, trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi tijekom godine mogli odabrati šesnaest radnih nedjelja. Rad nedjeljom bi, po prijedlogu izmjene Zakona o radu, bio plaćen 50 posto više nego običnim radnim danom.

Na posljednjoj tribini ove godine okupili su se predstavnici udruženja poslodavaca, ali i donositelji odluka  / Snimio MIRKO CVJETKO

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje je i pripremilo zakon, pozivajući se na međunarodne konvencije, kazala je da dan tjednog odmora treba urediti tako da je sukladan društvenim običajima i tradiciji. Vlada je prilikom utvrđivanja zakonskog prijedloga predvidjela i neke iznimke kako bi se osiguralo funkcioniranje određenih službi i trgovina koje su u njihovu sastavu. No upravo te iznimke pokazuju se kao kamen spoticanja.

Saborska zastupnica Marijana Petir u dvama je navratima već uspješno inicirala izmjene Zakona o trgovini, ali su one nakon usvajanja u Saboru pale na Ustavnom sudu zbog prigovora trgovačkih lanaca. Kako bi se onemogućilo ponavljanje takva scenarija, Petirova je stava da se ne bi smjelo širiti popis iznimaka, već dapače, do drugog čitanja razgovorom utvrditi je li za neke od njih to društvena nužnost. Za najnoviji Vladin prijedlog kaže da je rezultat nužnog konsenzusa te je poduprla njegovo prihvaćanje. Smatra da bi interes žena zaposlenih u trgovini i reguliranje tog pitanja trebalo biti iznad stranačkih i partikularnih interesa.

Sanja Smoljak Katić, direktorica sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, prenijela je prijedlog svoje udruge da se broj radnih nedjelja poveća na 18, kao i zapažanje da je krug iznimaka preširoko definiran. Apostrofirala je pritom kioske, pekarnice i benzinske postaje koje se ne bave samo svojim temeljnim djelatnostima, već se neki od njih pretvaraju u „maloprodajne objekte sa širom ponudom“.

U prijedlogu Zakona, kako ističe dopredsjednik Udruge trgovine Hrvatske udruge poslodavaca Mirko Budimir, previše je iznimaka. U tom kontekstu kao i predstavnici HGK-a također navodi kioske, pekarnice i benzinske postaje, ali i internetsku trgovinu. Također smatra da bi broj radnih nedjelja trebao biti veći od šesnaest, odnosno da svaka druga nedjelja bude radna. Smatra da svima koje žele raditi to ne smije biti onemogućeno, a osobnog je stava da rad nedjeljom treba biti plaćen mnogo više nego se sada predlaže pa i sto posto više.

Za Hrvatsku obrtničku komoru, u ime koje je govorio njezin potpredsjednik Adolf Cvanciger, velika je zamjerka prijedloga Zakona ograničavanje rada malim obrtnicima s obiteljskom tradicijom.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić mišljenja je da je prijedlog Zakona „veliki civilizacijski pomak u pomirenju privatnog i poslovnog života“. Štulićeva također smatra da iznimke treba dobro definirati kako bi se onemogućilo podizanje ustavnih tužbi „poduzetnika koji će ići s tužbama da su u neravnopravnom položaju“. Petir je posebice istaknula „licemjerje“ trgovačkih centara jer ti „veliki zagovornici rada nedjeljom u svojim matičnim državama ne mogu raditi nedjeljom“. „Postoji nešto što je važnije od novca i kapitala, a to su vrijednosti“, kaže Marijana Petir ističući da rad nedjeljom mora biti adekvatno plaćen, ali i da nitko „nikakvim novcima ne može platiti vrijeme koje se provodi s obitelji i prijateljima“. Pozivajući se na provedena istraživanja navela je da 80 posto građana RH podržava uvođenje slobodne nedjelje.